Novosti

Odvojeno prikupljanje otpada zanemareno planom gospodarenja otpadom

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uputilo je u javnu raspravu Nacrt prijedloga Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2015.-2021. Cilj donošenja novog Plana je definiranje mjera za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, dok sam nacrt sadrži više od 70 konkretnih mjera za unaprjeđenje sustava razvrstavanja otpada, izgradnju centara za gospodarenje otpadom i zatvaranje i sanaciju odlagališta otpada.

Međutim, ono što ovaj plan, baš kao i njegov prethodnik, uvelike zapostavlja je odvojeno prikupljanje otpada. Odvojeno prikupljanje otpada predstavlja temelje održivog gospodarenja otpadom i neshvatljivo je kako se izrađivač plana odlučio veću pažnju posvetiti „energetskoj oporabi“ koja je ekonomski, ekološki i zdravstveno daleko manje povoljnija opcija za postupanje s otpadom.

U poglavlju koje daje smjernice za uspostavu novih sustava za gospodarenje otpadom gradovima i općinama diljem Hrvatske omogućen je daljnji nerad opravdavajući isti prostornim, ekonomskim ili infrastrukturnim ograničenjima. Ukoliko se neka od JLS u Hrvatskoj odluči za nerad – tada je prema novom planu moguće isti sakupljati po principu „sve u jednu kantu“. Ova mogućnost najbolji je dokaz civilizacijske zaostalosti nekog društva, pritom skrećemo pažnju na nekoliko lako dostupnih i provjerivih činjenica:
– Komunalna poduzeća mogu reorganizacijom poslovanja odvojeno prikupljanje provoditi i bez dodatnih poskupljenja za građane (Grad Prelog, Čakovec i Krk),
– Kompostiranje u lokalnim kompostanama je jeftinija i okolišno prihvatljivija opcija za obradu biorazgradivog otpada (trošak od 160 kuna po toni u odnosu na trošak od minimalno 400 kuna troškova obrade u Centrima za gospodarenje otpadom)

Plan gospodarenja otpadom daje mogućnost „Skupljanja miješanog komunalnog otpada bez odvajanja korisnih vrsta otpada na mjestu nastanka odnosno „kućnom pragu“ na onim mjestima gdje nije moguće postaviti više spremnika za otpad na „kućnom pragu“ zbog prostornih ograničenja za smještaj spremnika, transportnih ograničenja i ekonomski neisplativog transporta.“

Smatramo kako u RH ovakav sustav nije potrebno uvrštavati u ovaj plan kao mogućnost, već isključivo kao iznimku i to samo onda kada se ta tvrdnja može dokazati, jer vjerujemo kako se ovakvi slučajevi neće moći dokazati.

Jedino se sustavom odvojenog sakupljanja svih važnih tokova komunalnog otpada putem spremnika na „kućnom pragu“ mogu dostići europski ciljevi od 50% odvojeno prikupljenog i recikliranog otada. Plan gospodarenja otpadom trebao je definirati minimalne zahtjeve/indikatore za gradove i općine kako bi se moglo u budućnosti utvrditi je li sustav usklađen ili nije sa nacionalnim planom. Ovako se, predloženom organizacijom ostavlja previše manevra za izbjegavanje obaveza postavljenim u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.

Sustav se mora organizirati na slijedeći način:

Rjeđe naseljena područja (obiteljske kuće) – odvojeno prikupljanje se vrši od vrata do vrata sa minimalno 3 posude; a) Miješani komunalni otpad, b) Biorazgradivi otpad i c) suhi materijali (plastika, papir, staklo, limenke i tekstil).

Gusto naseljena područja (više-stambene zgrade) – odvojeno prikupljanje se vrši na način da se minimalno pokraj spremnika za miješani komunalni otpad nalaze spremnici za odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada i suhih materijala.

Nakon što se definiraju minimalni standardi za odvojeno prikupljanje otpada, RH mora poticati formiranje lokalne infrastrukture za podršku sustava putem izgradnje sortirnica i kompostana, a gradovima i općinama se može ostaviti na vlastitu odluku žele li suhe materijale prikupljati u više posuda ili vrećica, ovisno o dostupnosti infrastrukture za sortiranje ili otkupnoj cijeni za pojedine materijale.

Nadalje, s obzirom na činjenicu kako je obračun cijene odvoza otpada prema količini zakonski obvezujući, jedini način da se postigne željeni efekt smanjenja količina otpada je upravo odvojeno prikupljanje otpada od vrata do vrata. Sustavom prikupljanja otpada uz pomoć jedne kante određeni dio građana bi bio stavljen u nepravedan položaj u odnosu na druge te se samim time potiče stvaranje nejednakosti među građanima RH.

Ovakvim sustavom koji predlažemo, RH osigurava zadržavanje radnih mjesta u komunalnim poduzećima pošto će se mnoga izgubiti zatvaranjem odlagališta otpada, gdje se bivši zaposlenici na poslovima odlaganja otpada mogu zaposliti na poslovima kompostiranja i sortiranja otpada, u protivnom, novopredloženi (centralizirani) sustav će povećati ukupne troškove gospodarenja otpadom i negativno djelovati na problem nezaposlenosti u Hrvatskoj.

Planskim opredjeljenjem na visok udio odvojenog prikupljanja otpada, RH može stvoriti i uvjete za razvoj industrije u sektoru recikliranja otpada te na taj način pozitivno djelovati na probleme nezaposlenosti.

Javna rasprava traje do 21. listopada 2015, te ovim putem pozivamo zainteresirane građane da svoje komentare šalju na adresu: pgo@mzoip.hr

 

19-10-2015