Novosti

Završna konferencija projekta EcoWET

Dana 13.06.2019. godine održana je završna konferencija projekta  „EcoWET – Procjena usluga vlažnih ekosustava u prekograničnom području Hrvatska – Srbija“. 

Pozdravne govore prisutnima uputili su ravnatelj JU Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima OBŽ-a- Davor Mikulić,  projektna koordinatorica Pokreta Gorana Sremske Mitrovice Mirjana Bartula te Predsjednika Skupštine OBŽ-a Dragan Vulin.

Nakon pozdravnih govora prisutnima su predstavljeni rezultati projekta: Aljoša Duplić predstavio je Usluge ekosustava, Smjernice za procjenu usluga ekosustava pilot područja te Akcijski plan za unapređenje usluga ekosustava dok su Jasmin Sadiković i Mirjana Bartula izložili praktične primjene usluga ekosustava: Revitalizaciju rukavca Ivovac te Ekološki procesor otpadnih voda u SRP Zasavica.

Nakon prezentacija prisutnima je premijerno pušten dokumentarni film “Usluge ekosustava pilot područja“ te je uslijedilo neformalno druženje.


 

Projekt je trajao od lipnja 2017. do lipnja 2019. godine, s ciljem približavanja vrijednosti i važnost očuvanja močvarnih ekosustava stanovništvu kroz funkcije ekosustava koje koristi čovjek – usluge ekosustava. Osim toga, uspostavljen je zajednički metodološki pristup za ocjenu stanja ovih ekosustava u prekograničnom području kroz procjenu usluga ekosustava, njihova kartiranja te je ojačan kapacitet zainteresiranih strana za njegovo korištenje. Procjena usluga ekosustava predstavlja temelj održivog korištenja prirodnih vrijednosti. Organiziranjem radionica sa dionicima prostora, edukacijom školskih uzrasta i cjelokupne zajednice postavljaju se preduvjeti za daljnju zaštitu i održivo korištenje prirodnih vrijednosti koje nam rijeke i vlažni i močvarni ekosustavi pružaju.

Pilot područja na kojima se provode istraživanja su POR Podpanj i ribnjaci Donji Miholjac, Sjeverno hrvatsko Podunavlje i Spačvanski bazen u Hrvatskoj te ZS Bara Trskovača, PP Bosutske šume i SRP Zasavica u Srbiji. Geografski su smještena u bazenu Srednjeg Podunavlja, u poplavnim ravnicama koje se pružaju duž desne obale Dunava i u donjim tokovima Drave i Save. Ona su ostaci nekadašnjih velikih kontinuiranih poplavnih područja u slivu Dunava, od kojih je 80% izgubljeno, a preostalih 20% degradirano usljed različitih ljudskih aktivnosti od kraja 19. stoljeća do danas. Zbog toga je glavni cilj projekta EcoWET doprinos zaštiti i održivom korištenju ovih močvarnih ekosustava i njihovih usluga.

Stručni tim je u suradnji i koordinaciji sa relevantnim korisnicima svih pilot područja izvršio procjenu i kartiranje usluga ekosustava te su u obliku stručnog priručnika dane Smjernice za provođenje istih istraživačkih projekata i na drugim lokalitetima. Analiza prikupljenih rezultata o stanju prirodnih vrijednosti na istraživanim područjima predstavljala je temelj za izradu Akcijskog plana za unaprjeđenje usluga ekosustava pilot područja.

Kao primjer obnove degradiranih vlažnih i riječnih ekosustava napravljena je revitalizacija rukavca Ivovac – Zlatna Greda. Ovaj rukavac prije izgradnje nasipa Batina – Kopačveo – Osijek, bio je dio mreže rukavaca i kanala spojenih s poplavnom nizinom Dunava. Bilo je to  stanište mnogobrojnim životinjskim vrstama, hranilište ptica i mrijestilište riba. Izgradnjom nasipa rukavac je odsječen od poplavne doline te je s vremenom i taloženjem organskog materijala isušen. Revitalizacija/obnova močvarnih i riječnih staništa danas je jedan od prioritetnih zahvata u zaštiti prirode i sustavu obrane od poplava. Projektni tim odlučio je provesti obnovu ovog rukavca kao prvi takav primjer u Baranji, na samom rubu Parka prirode Kopački rit. 800 metara rukavca Ivovac spjeno je s kanalom Čarna, te je nastala nova vodena površina. Radovi izmuljivanja i obnove pratili su nekadašnji tok rukavca (karte iz 19st https://mapire.eu/en/map/europe-19century-secondsurvey/?layers=osm%2C158%2C164&bbox=2097396.134007216%2C5734247.878602597%2C2103840.7309545097%2C5736158.804309727  ), gdje se vec za samo mjesec dana nakon radova uočava rast autohtone močvarne vegetacije, jeleni i divlje svinje koje tu dolaze na pojilište kao i brojni gmazovi i vodozemci. Stanište je i mjesto učenja o prirodnim procesima – Studenti Odjela za Biologiju uzorkovali su biljni svijet rukavca te se upoznali s projektom obnove staništa i prirodnim procesima koje je obnova omogućila.

 

Ekološki procesor otpadnih voda u SRP Zasavica


 

14-06-2019