U novom nacionalnom Planu gospodarenja otpadom – ništa novo

Plan ostaje pri konceptu regionalnih centara gospodarenja otpadom koji se na primjeru prva dva uspostavljena centra pokazao kao ekološki neodrživ i ekonomski neisplativ

Tematska mreža nevladinih organizacija i Fakulteta političkih znanosti JEDRO, čiji je član Zeleni Osijek, organizirala je u Zagrebu krajem lipnja Okrugli stol o otpadu i na njemu okupila relevantne dionike u tom području iz cijele Hrvatske. Nakon što je ispred JEDRA predstavljen nacrt smjernica za poboljšanje sustava upravljanja otpadom u našoj zemlji temeljen na istraživanju koje su provele članice mreže, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pred sudionicima najavilo je skorašnje donošenje novog nacionalnog Plana gospodarenja otpadom 2023. – 2028. Temeljni je to dokument za planiranje gospodarenja otpadom čije je donošenje propisano Zakonom o gospodarenju otpadom.

Plan ne donosi značajnije promjene i ostaje na konceptu regionalnih centara gospodarenja otpadom, koji je predviđen još 2005. Strategijom gospodarenja otpadom koja je propisivala puno niže ciljeve recikliranja otpada nego što su danas propisani EU regulativama. Također, taj se koncept na primjeru prva dva uspostavljena centra, Marišćina i Kaštijun, pokazao kao ekološki neodrživ i ekonomski neisplativ budući da se oba centra nalaze u teškim financijskim problemima. Stoga izgradnja i implementacija regionalnog centra za Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, Orlovnjak, predstavlja i dodatan trošak koji prema do sada viđenom scenariju neće postići veću kvalitetu gospodarenja otpadom. Kako model regionalnih centara ima ozbiljnih problema u praksi, malo se otpada reciklira a puno gomila i spaljuje, pokazali su komentari sudionika Okruglog stola koji su iznijeli cijeli niz problema funkcioniranja centara i naglasili činjenicu da se oba nalaze pred stečajem.

Članice mreže Jedro smatraju da je potrebno preispitati taj koncept i usmjeriti sredstva na jedinice lokalne samouprave i smanjenje količine ukupno proizvedenog otpada, kao rezultat odgovornosti lokalne samouprave. Hrvatska je obvezna pratiti ambiciozne ciljeve prevencije proizvodnje, smanjivanja otpada, a onda i ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja što bliže mjestu nastanka.

Podsjetimo, svih 5 županija u Slavoniji i Baranji, ukoliko se izračuna prosjek njihovih jedinica lokalne samouprave, prema podacima iz 2021. analiziranim u istraživanju mreže JEDRO odvojeno je prikupljalo manje od 20 % otpada, što je ispod državnog prosjeka ( RH 34.3% – za usporedbu prosjek EU članica je 47.8%) i daleko od cilja od 50% koji je trebao biti dostignut do 2020. godine. Iznimke su tek pojedine jedinice lokalne samouprave. Dodatan je to izazov imajući u vidu kako do 2025. godine moraju dostići stopu od 55% odvojeno prikupljenog otpada, pa je nužno Planom gospodarenja otpadom na novo razdoblje propisati učinkovite mjere koje će biti provedive u vrlo kratkom vremenu.

Na ovu je temu Zeleni Osijek dao i izjavu za Deutsche Welle, a istu možete pročitati na poveznici.

19-07-2023