Novosti

Svjetski dan vlažnih staništa 2021. – 50 godina od potpisivanja Ramsarske konvencije

Konvencija o vlažnim područjima (Ramsarska konvencija) donesena je 2. veljače 1971. godine kada su predstavnici 18 zemalja u iranskom gradu Ramsaru prihvatili dogovor o zaštiti i održivom korištenju vlažnih područja. Od potpisivanja Ramsarske konvencije, svakog 2. veljače obilježava se Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa s ciljem globalnog podizanja svijesti o vitalnoj ulozi vlažnih staništa za ljude i naš planet. 


Ramsarska konvencija jedan je od najstarijih sporazuma koji se bave pitanjima zaštite prirode, a predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa. Njezin je cilj očuvanje vlažnih područja koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta te imaju mnogostruku korisnu ulogu u životu ljudi. Na Ramsarskom popisu danas se nalazi 2,416 područja pokrivajući ukupnu površinu od oko 255 milijuna ha unutar 171 zemlje članice. Hrvatska je potpisnica Ramsarske konvencije od 1991. godine sa svojih pet vlažnih područja: parkovima prirode Lonjsko polje, Kopački rit i Vransko jezero, ribnjacima Crna Mlaka u Jastrebarskom te deltom rijeke Neretve.  

Vlažna područja – najproduktivniji ekosustavi na svijetu

Vlažna (močvarna) područja ubrajaju se u najproduktivnije ekosustave na svijetu, oaze brojnih biljnih i životinjskih vrsta čiji opstanak i životni ciklus ovise upravo o ovim staništima. Brojni su razlozi za njihovo očuvanje –  štite od poplava jer poput prirodnih spužvi upijaju i čuvaju višak padalina, pročišćavaju i obnavljaju podzemne vode, učvršćuju obalu i obalna područja štite od vremenskih nepogoda, skladište ugljikov dioksid te čovjeku pružaju i druge usluge u vidu osiguranja hrane (riba, ljekovito bilje) i drvne sirovine. Ako se ovome pridoda veliki turistički potencijal, kao i kulturne vrijednosti, jasno je zašto se na globalnoj razini ističe značaj ovih ekosustava.

Ugroženost vlažnih područja

Močvare su dugo smatrane izvorima raznih bolesti i zaraza te su u pojedinim dijelovima svijeta bile redovito uništavane. Iako od neprocjenjive vrijednosti za čovjeka, danas su najugroženiji ekosustavi na svijetu. U posljednjih 50 godina, 35% vlažnih područja za koje postoje podatci nestalo je na globalnoj razini, brzinom tri puta većom od brzine nestajanja šuma. Prema podatcima IUCN-a, preko 25% vrsta močvarnih ekosustava na globalnoj razini u opasnosti je od nestajanja, dok je 6% kritično ugroženo.

Osnovne prijetnje ovim staništima i vrstama koje ih naseljavaju su promjena vodnog režima i/ili potpuno isušivanje staništa uslijed melioracije ili prekomjernog korištenja voda, pretvaranje vodenih staništa u poljoprivredne površine, urbane sredine, radne zone i infrastrukturne koridore, onečišćenje, invazivne vrste, promjene u načinu korištenja prirodnih resursa, paljenje vegetacije neposredno prije i tijekom perioda reprodukcije ptica, kao i sječa poplavnih šuma, prirodno zarastanje koje često dovodi do gubitka vlažnih staništa.

Vlažna staništa i voda tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana vlažnih staništa kojom se posebna pozornost daje močvarama kao izvoru slatke vode. Trošimo više vode nego što priroda može nadoknaditi, a nedostatak vode problem je koji će u budućnosti biti sve veći. Zbog toga je nužno prepoznati važnost vlažnih staništa te poduzeti mjere njihovog očuvanja i održivog korištenja. Udruga Zeleni Osijek također pridonosi naporima za očuvanje vlažnih staništa kroz partnersku suradnju na projektima Drava LIFE – Integrirano upravljanje rijekom i Obnova močvarnih područja u srednjem Podunavlju – WetlandRestore.

02-02-2021