Zlatna Greda - zaštićeno kulturno dobro ili "Klaonica"?
U ljeto 2011. godine Zeleni Osijek je dobio informaciju da Uprava šuma Podružnica Osijek planira rušenje tradicijskog objekta u centru Zlatne Grede te na njenom mjestu gradnju "Objekta za prikupljanje, skladištenje i rasijecanje mesa divljači" - "klaonicu", koja nije u skladu niti sa Prostorno planskom dokumentacijom, mišljenjem konzervatora, ekologa i smjernica Europske komisije. Ovim projektom Hrvatskih šuma onemogućava se očuvanje Zlatne Grede kao kulturno/tradicijske baštine RH te je stoga Zeleni Osijek uputio Zahtjev nadležnim Ministarstvima i Vladi RH za zaustavljanjem rušenja objekata i gradnjom "klaonice" za divljač.
28. listopada 2011. Ministarstvo kulture RH donijelo je Rješenje po kojem Pustara Zlatna Greda ima svojstvo kulturnog dobra te se na njega primjenjuju mjere zaštite i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Ovim se Rješenjem osigurava očuvanje tradicijske arhitekture i povećava vrijednost koja će doprinijeti obnovi i oživljavanju. Pustara se nalazi u budućem Prekograničnom Rezervatu Biosfere Mura-Drava-Dunav, koja će biti zaštićena u sklopu UNESCO-ovog programa "Čovjek I biosfera”. Time se potvrđuje veliki održivo razvojni potencijal kroz afirmaciju turizma i prezentaciju tradicije.
UCJENE I PRIJETNJE ZELENOM OSIJEKU, NALOG ZA UKLANJANJEM OBJEKATA I OPREME, TE ZAUSTAVLJANJE PROVEDBE EU PROJEKATA
Rješenjem Ministarstva kulture su određene posebne smjernice zaštite kojima su točno određeni mogući zahvati unutar zaštićenog područja čime je spriječena gradnja "klaonice" no uslijedili su pritisci i ucjene prema Zelenom Osijeku.
Zalaganje i doprinos udruge očuvanju kulturne baštine i tradicijskih vrijednosti, Hrvatske šume Podružnica Osijek okarakterizirala je kao štetno za lovno gospodarstvo jer je onemogućilo Hrvatske šume Podružnicu Osijek u rušenju i gradnji spomenutog objekta. Iz tog razloga smatrajući da rad Zelenog Osijeka nije u interesu Hrvatskih šuma udruzi se naložilo uklanjanje objekata na poučnoj stazi Blago močvare za koju je prethodno dobiijena Suglasnost Hrvatskih šuma, a koji su izrađeni u sklopu EU projekata. Također se preko novinskog članka objavljenog u Glasu Slavonije 17.12.2011. udruzi prijeti raskidom Ugovora o korištenju objekta Eko centra (vlasništvo RH) kojeg smo dobili u Zakup, a koji se trenutno oprema iz pretpristupnih fondova EU IPA HU - HR. Prema ugovoru o zakupu, nema nikakvih razloga da bi se zakup mogao raskinuti, no javne prijetnje su ipak izrečene. Do sada smo u 8 godina korištenja objekta uplatili za korištenje objekta na račun Hrvatskih šuma Podružnice Osijek ukupno 156 864,00 kn + PDV. Posljedica raskida Ugovora biti će zatvaranje Eko centra.
ILEGALNA ODLAGALIŠTA U PARKU I NA RUBU PARKA PRIRODE, DEVASTACIJA KULTURNIH DOBARA, PRIJENOS VLASNIŠTVA
"Ovo nije sukob Hrvatskih šuma i Zelenog Osijeka, ovo je sukob Uprave šuma Podružnice Osijek sa Zakonima RH, a Zeleni Osijek treba maknuti jer je nepoželjan kao svjedok."
Ilegalno animalno odlagalište u Parku Prirode Kopački rit
Nakon što se aktualizirao problem rušenja i gradnje spomenutog pogona (kojeg šumari nazivaju hladnjača) u Zlatnoj Gredi, Zeleni Osijek je zaprimio anonimnu dojavu o slučaju "divlje" animalne deponije odnosno foto dokumentaciju razbacanih trupala divljači pored naselja Tikveš u Parku prirode Kopački rit, nekoliko desetaka metara od postojeće hladnjače kojom upravljaju Hrvatske šume Podružnica Osijek. Na foto dokumentaciji snimljenoj 20.10.2009. godine uz raskomadanu divljač na animalnoj deponiji se nalazi i dokumentacija Hrvatskih šuma o skladištenju i pregledu divljači. Između ostalih nameće se i pitanje - Zar spomenuta dokumentacija ne bi trebala biti u arhivi, te potiče li na sumnju u ilegalnu prodaju i odstrjel divljači...? Animalne deponije su potencijalna mjesta širenja zaraze i onečišćenja podzemnih voda. Prema navodu anonimne dojave slučaj je prijavljen Upravi Parka Prirode, a već sutradan 21.10.2009. bager je ilegalno sanirao deponiju zatrpavši sve dokaze. Zeleni Osijek uputio je Parku prirode Zahtjev za informacijom o ovom slučaju.
Ilegalno odlagalište otpada na rubu Parka Prirode Kopački rit
Nakon ovog slučaja došli smo i do informacije o divljoj deponiji otpada pored lovačke kuće Zlatna Greda kojom također upravljaju Hrvatske šume Podružnica Osijek. Zeleni Osijek je izašao na teren i uočio iskopane rupe pune otpada (komunalni otpad, kosti životinja, ambalaža, plastika), samo nekoliko desetaka metara od lovačkog doma. Na lokaciji se nalazi i poveće humke ispod kojih se vjerovatno krije otpad koji je prije odlagan i zatrpan. Od doma do deponije vodi šumski dobro utabani put. Lovački dom se nalazi oko 2km od pustare Zlatna Greda i oko 50 m od Parka Prirode Kopački rit.
Od 2003. godine od kada je Zeleni Osijek prisutan u prostorima Zlatne Grede, Hrvatske šume nisu ulagale u održavanje ili razvoj pustare, na bilo koji način. Većina objekata je u derutnom stanju, krovovi prokišnjavaju, a u pustari se nalazi niz starih i nekoliko novih deponija komunalnog otpada. U prosincu 2010. godine Zeleni Osijek je osigurao 15 000,00 kn za volonterske akcije čišćenja deponija Zlatne Grede. Na akcijama je sudjelovalo 25 volontera te su očišćene neke od deponija. Poziv za sudjelovanje u akcijama upućen je i Hrvatskim šumama Podružnici Osijek, no na Poziv nam nije odgovoreno niti su sudjelovali u čišćenju.
Hrvatske šume Podružnica Osijek uložila je žalbu protiv Rješenja Ministarstva kulture i zaštitu Zlatne Grede kao kulturnog dobra, s ciljem skidanja zaštite.
12.12.2011. Zavod za urbanizam izvršio je mjerenje i snimanje objekta kojeg smo dobili u Zakup za potrebe legalizacije i upisa u zemljišne knjige. Tada je Zeleni Osijek saznao da je u procesu prijenos vlasništva nad svim objektima u Zlatnoj Gredi sa Republike Hrvatske na Hrvatske šume.
PRITISCI NA RAD UDRUGA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ČIJI SE INTERES UGROŽAVA TRANSPARENTNOŠĆU I PROVEDBOM ZAKONA?
Ucjene i prijetnje od strane Hrvatskih šuma Podružnice Osijek prema udruzi Zeleni Osijek smatramo pritiscima na demokratsko i slobodno/civilno društvo. Udruge za zaštitu okoliša u posljednjih nekoliko godina svojim zalaganjem za očuvanje prirode i okoliša te održivim razvojem često su izložene ovakvim i sličnim pritiscima i prijetnjama - primjer je Varšavska i Dravska liga. Neshvatljivo nam je da je u ovom trenutku pred ulazak u EU, Hrvatska još uvijek u situaciji "sukoba" interesnih grupacija unutar državnih struktura s boljitkom društva u cjelini.
"Hrvatske šume" d.o.o. stekle su pravo na prestižni FSC certifikat za gospodarenje šumama. Prema definiciji FSC akreditirana certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim srandardima. FSC je osnovan 1993. godine uz potporu glavnih ekološki nevladinih udruga, kao što su World Wildlife Fund, Friends of the Earth i Greenpeace.
Hrvatske šume će u što skorije vrijeme morati utjecati na promjenu načina upravljanja šumskim i drugim prirodnim resursima koje su joj dane na upravljanje od RH jer bi se u suprotnom temeljem navedenih problema moglo postaviti pitanje opravdanosti prava na FSC certifikat.
Nameću se sljedeća pitanja:
Zašto se prenosi vlasništvo nad zaštićenim kulturnim dobrom te po kojem Rješenju??? Zašto se s prijenosom vlasništva započelo pred kraj mandata prošle vlasti i pred parlamentarne izbore???
Jedna od najvećih nelogičnosti trenutnog razvoja situacije je ta da se nakon Rješenja o zaštiti prenosi vlasništvo nad Zlatnom Gredom na Hrvatske šume koje su se službeno izjasnile i protive se zaštiti i očuvanju Zlatne Grede.
U dokumentarnom serijalu HTV-a Mijenjam svijet iz 2006. godine, jedna epizoda je posvećena Zelenom Osijeku i Eko centru Zlatna Greda. Na pitanje o radu Zelenog Osijeka u Zlatnoj Gredi, Upravitelj šumarije Tikveš je rekao "...je za dobrobit zajednice ali mi nemamo od toga ništa". Izjavom zaposlenika državne tvrtke nameće se pitanje - u čijem interesu ta tvrtka radi?
ZAHTJEV PREMA NADLEŽNIM INSTITUCIJAMA
Ovim putem Zeleni Osijek apelira na relevantne institucije da zaštićena Pustara Zlatna Greda ostane u vlasništvu Republike Hrvatske s upravljanjem koje će osigurati ekološku i kulturološku revitalizaciju Pustare i na opću korist u smjeru održivog razvoja Baranje.
Prirodnim resursima kojima upravljaju državne tvrtke treba se upravljati na ekološki održiv način i na dobrobit zajednice i države u cjelini.
Ovdje možete pogledati popratne fotografije:
Na slijedećim linkovima možete pogledati medijske objave o ovoj problematici:
