Novosti

Ocjenjivanje vrijednosti i dobrobiti zaštićenih područja PA-BAT metodologijom

Dana 15.02.2017. godine u posjetiteljskom centru Dravska priča Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije u Noskovačkoj Dubravi održan je seminar o prepoznavanju vrijednosti zaštićenih područja i vrednovanju ekosustava Regionalnog parka Mura-Drava na području Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije.

Seminar je organizirala Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek u partnerstvu s Pravnim fakultetom iz Osijeka, Udrugom za zaštitu prirode i okoliša Eko Pan iz Karlovca, Zaštitarsko-ekološkom organizacijom Nobilis iz Čakovca te WWF Adria, hrvatskom podružnicom World Wide Found for Nature Austria.

Predavanje na seminaru održala je Kasandra-Zorica Ivanić iz WWF Adria, na temu “Vrijednosti i dobrobiti zaštićenih područja” pomoću PA-BAT metodologije koja je osmišljena kako bi institucijama za zaštitu prirode pomogla u prikupljanju i usporedbi informacija o ukupnim dobrobitima od zaštićenih područja. Najbitnije teme o kojima se raspravljalo na seminaru su lovstvo, ribolov, gljive i bilje, šume, usluge ekosustava, ratarske i stočarske kulture, tradicijsko znanje i naposlijetku turizam.

Bila je ovo dobra prilika i da se susretnu brojni dionici ovog zaštićenog područja koji su, svatko iz svoje perspektive iznosili mišljenja, trenutne probleme i predlagali rješenja istih.

Iz perspektive lovačkih udruga kao jedan od glavnih problema detektirane su biciklističke rute odnosno sve veći broj biciklista koji prolaze kroz lovište – šumske prosjeke i krune riječnih nasipa. Po njihovom mišljenju veći broj biciklista remeti mir u lovištu. Također ukazuju na opasnost za bicikliste tijekom lova – nenamjerno ranjavanje se već događalo u prošlosti. Također je sve veći pritisak različitih korisnika na područjima šuma i lovišta – rekreativci, izviđači, škole u prirodi. Sudionici iz Hrvatskih šuma su izjavili da se biciklistička ruta mora dogovoriti i biti usuglašena s lovcima, pa tek onda sa šumarima jer tako stoji u Pravilniku o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda. Također je naveden i uvijek prisutan problem krivolova od strane lokalnog stanovništva, ali zbog veličine područja teško je nadzirati ovakve aktivnosti. Na području Regionalnog parka u ove dvije županije korist lokalnog stanovništva od lovstva i lovnog turizma ocijenjena je kao trenutno niska, ali s potencijalom razvoja.

Na području Regionalnog parka nema niti jedne prodane dozvole za branje gljiva, odnosno postoje zakonska ograničenja za berbu gljiva, a koje se nitko ne pridržava, te osobe samovoljno beru gljive. Sudionici su se složili da postoji potencijal da se jača gljivarski turizam, ali i da treba educirati javnost o sakupljanju gljiva kao i da je potrebno raditi na dodatnom istraživanju gljiva.

Predstavnici ribolovnog sektora su kao glavne probleme istaknuli smanjenje ribljeg fonda u kopnenim vodama, te kao glavne uzročnike navode klimatske promjene, sušnije godine, promjene toka rijeke, nestanak rukavaca, preopterećenost hidroelektranama, smanjenje površina močvarnih područja. U Republici Hrvatskoj ne postoji službena crna lista alohtonih vrsta, no zadnjih 16 godina se prati stanje ribljeg fonda. Ribiči (osim gospodarskih) nemaju pravo na prodaju ribe koju ulove. Učestala je nezakonita prodaja u restoranima i tome je teško stati na kraj, a kazne se često opraštaju. Koristi ribolova ocijenjene su kao vrlo značajne za lokalno stanovništvo (osobna korist, riba kao prehrambena namirnica), ali vrlo malih prihoda (budući da nema gospodarskog ribolova). Postoje veliki potencijali za razvoj ribolovnog turizma, od čega bi profitirali lokalni ponuđači, prodavaonice ribolovne opreme, itd.

Poljoprivredna proizvodnja odnosno proizvodnja hrane u području Regionalnog parka ocijenjena je kao najveći potencijal kako za osobnu korist tako i za ostvarivanje prihoda kroz plasman proizvoda, obogaćivanje lokalne turističke ponude, itd. Kao problemi su istaknuti: vrlo slaba zastupljenost ekološke poljoprivrede – čak i kad postoji okružena je površinama koje se obrađuju na konvencionalan način, te direktno ili indirektno negativno utječu i na ekološki zasađene površine te na cijeli ekosustav u i oko Regioanlnog parka – prskanje pesticidima, pranje strojeva, neadekvatno odlaganje otpada.

Turizam u i oko Regionalnog parka Mura-Drava ocijenjen je kao vrlo perspektivan, budući da su nam “poklonjena” dva marketinška branda – “Regionalni park Mura-Drava” i “UNESCO Rezervat Biosfere Mura-Drava-Dunav” koji su prepoznati i međunarodno. Također je tu i Paneuropski biciklistički koridor Eurovelo 13 – Ruta Željezne zavjese kao potencijal za razvoj cikloturizma. Veliki potencijali postoje za razvoj ruralnog i ekološkog turizma temeljenog na očuvanoj i zaštićenoj prirodnoj i kulturno-tradicijskoj baštini (OBŽ je ovdje otišla korak dalje). Kao nedostaci navode se: relativno mali broj smještajnih kapaciteta, nepristupačnost i nepovezanost obala Drave s naseljima s Hrvatske strane (na Mađarskoj strani postoje kampirališta za organizirane ture kanuima te povezanost s naseljima).

Više od 40 sudionika iz različitih organizacija civilnog društva, institucija, lokalne samouprave, privatnog sektora s područja Virovitičko-podravske, Osječko-baranjske, Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske i Vukovarsko-srijemske županije složilo se da je trenutno stanje rijeke Drave i samog Regionalnog parka zadovoljavajuće, uz velike potencijale za unaprjeđenje, kako u smislu očuvanosti prirodnih karakteristika, tako i u smislu boljeg povezivanja svih dionika, ujednačavanja statusa zaštite i bolje koordinacije s Republikom Mađarskom (koja na istom području rijeke Drave ima proglašen Nacionalni park Dunav-Drava).

06-03-2017

Copyrights ©2015. Zeleni Osijek. Sva prava pridržana.