Živi Dunav Osnaživanje kapaciteta za zaštitu ekosustava
Srednjeg Podunavlja - Put ka održivom razvoju
prekogranične regije Hrvatske i Srbije

“Projekt Živi Dunav”

Provedba dvogodišnjeg projekta “Živi Dunav” sufinancirana od strane Europske unije u sklopu IPA prekograničnog programa Hrvatska-Srbija, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ureda za udruge Vlade RH, uspješno je završena.

Naglasak projekta je na jačanju kapaciteta za zaštitu vrijednih prirodnih područja Srednjeg Podunavlja i održivom razvoju dunavske regije u Hrvatskoj i Srbiji. Posebna pozornost usmjerena je i na probleme ugroženosti biološke raznolikosti, onečišćenje rijeka, gubitak močvarnih staništa i drugih problema s kojima se susreću obuhvaćena zaštićena područja: Park prirode Kopački rit, Regionalni park Mura – Drava, Prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav u Hrvatskoj te Specijalni rezervati prirode Gornje Podunavlje, Karađorđevo, Zasavica, kao i Park prirode Tikvara i Park-šuma Junaković u Srbiji.

Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek je u suradnji s projektnim partnerima Pokretom gorana iz Sremske Mitrovice, Zelenom Akcijom, Javnom ustanovom Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije i UNECO-m osmislila projektne aktivnosti u smjeru poticanja održivog gospodarenja  prirodnim i kulturnim dobrima šireg područja Srednjeg Podunavlja.

Početne aktivnosti odnosile su se na organiziranje izložbe fotografija pod nazivom “Srednje Podunavlje – srce Europske Amazone”, predstavljene u sklopu seminara koji su se organizirali za različite dionike Hrvatskog i Srpskog Podunavlja. Prvih 5 seminara održani su u lokalnim zajednicama smještenim na području budućeg UNESCO-vog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav” u Srbiji dok su preostalih 5, planiranih za područje Hrvatskog Podunavlja, održani u Osijeku, Vukovaru, Iloku, Belom Manastiru i Donjem Miholjcu. Na seminarima je  sudjelovalo preko 300 sudionika, a različita iskustva, razmišljanja i zajednička rasprava prisutnih dionika dovela je do važnih zaključaka o pozitivnim i negativnim trendovima u upravljanju i korištenju zaštićenih prirodnih područja, kao i o tome koliko i kako ta područja doprinose lokalnom razvoju.

Postojeći ljudski resursi upućuju na to da ovom području nedostaje viših razina znanja, modernih razvojnih ideja i rješenja za održivi razvoj u funkciji ekonomskog prosperiteta i zaštite okoliša. Ne ide u prilog niti loša socio-demografska i gospodarska slika Hrvatskog Podunavlja, koji se prema indeksu nerazvijenosti za 2013. godinu nalazi skoro na samom vrhu ljestvice. Stoga je nužno dati novi zamah i perspektivu. Ta perspektiva se ogleda u ulaganje u moderne oblike “ekonomije prirodnih resursa” – ekoturizam i ekološku poljoprivredu. Uz uvjet da se čistoća okoliša ne naruši, područje Hrvatskog Podunavlja, a isto tako i srpskog dijela u Republici Srbiji može postati europska turistička meka posjećivanja močvarno-riječne divljine. Ponuda se mora obogatiti i modernizirati, nastaviti gdje se započelo i objaviti je kao cjeloviti brend. Profinjeni ekoturizam koji nudi ljudima autentični doživljaj prirode, ali i za neke adrenalinski naboj, ima velike perspektive u Hrvatskom Podunavlju.

Ovo područje u europskom, društvenom, turističkom i biološkom kontekstu ima veliku razvojnu perspektivu, ali naravno uz uvjete očuvanja prirode i korištenja na održiv način, modernizacije ekonomije prirodnih resursa i razvoja učinkovitijeg sustava posjećivanja zaštićenim područjima.

U fotomonografiji Živi Dunav prikazani su ti dragocjeni i rijetki prirodni resursi Srednjeg Podunavlja. Na autentičan način, putem autorskih fotografija i tekstova, navedena su sva  zaštićena prirodna područja. Predstavljene su rijetke i zaštićene vrste poput crne rode, pčelarice, orla štekavca, velike bijele čaplje, bregunice, male čigre, ali i dobrobiti i usluge ekosustava. Posebno je istaknuta ugroženost ekosustava intenzivnom poljoprivredom i različitim regulacijskim zahvatima koja su do sada uništila 80 % prijašnjih poplavnih područja uz Dunav. Stoga treba naglasiti važnu spoznaju da se, ako je Dunav brži, a korito se ukopava, smanjuje snaga prirodnog poplavljivanja neposredne okoline i cijelog fenomena močvarno-riječne divljine. Svi zahvati koji pomažu dubljenju korita i ubrzavanju rijeke su neprijatelji ovog prirodnog fenomena i nisu ekološki održivi.

Akcijskim planom zaštite i održivog upravljanja Srednjeg Podunavlja operativno se upućuje na poželjne i potrebne, ekološki i ekonomski održive inicijative na području zaštite prirode i održivog korištenja prirode Srednjeg Podunavlja za dobrobit svih dionika koji u tim prostorima i oko njih žive. Strateške smjernice koje ovaj plan predlaže su buduće aktivnosti koje se odnose na sve relevantne dionike/socijalne aktere dunavskog sliva koji svojim djelovanjem dolaze u doticaj sa zaštićenim područjima. Predložene su stručne aktivnosti koje uključuju  izradu baze podataka sa svim informacijama o bioraznolikosti Srednjeg Podunavlja kao i izradu programa monitoringa bioraznolikosti. Kako bi se jačala svijest javnosti nužno je organizirati edukacije, sastanke, okrugle stolove, godišnje forume za lokalno stanovništvo na temu Dunava. Razvijanjem prekogranične suradnje stvaraju se mogućnosti intenzivnije suradnje vezane uz pritiske na prirodna područja šire regije Srednjeg Podunavlja, koji nastaju zbog neodrživog korištenja i upravljanja – ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u rijeke, divlje deponije, kanaliziranje / regulacije rijeka, ilegalno iskopavanje pijeska i šljunka, produbljivanje korita rijeka zbog plovnog puta, sječa alohtonih vrsta šuma, gradnja hidroelektrana, isušivanje močvara.

Akcijski plan koristit će se kao preporuka u procesu planiranja novih projekata zaštite prirode i održivog razvoja, izradi prostornih, strateških i drugih razvojno planskih dokumenata u regiji Srednjeg Podunavlja.

Na završnoj konferenciji, održanoj 27. veljače 2015. godine u Osijeku, projektni partneri su predstavili rezultate ostvarene tijekom dvogodišnje provedbe projekta, promovirana je fotomonografija Živi Dunav kao i Akcijski plan zaštite i održivog razvoja Srednjeg Podunavlja.

a      b

c      d