Akcija za živi Dunav!

Pokrećemo akciju za spas rijeke Dunav! Ako imate volju pomoći da očuvamo zadnje kilometre očuvanog i prirodnog Dunava pridružite nam se!

Dunav, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, iznimno je bogata biljnim i životinjskim svijetom. Uz Dunav živi više od 260 vrsta ptica, od kojih su neke vrlo rijetke kao orao štekavac te mnogo vrsta sisavaca. Također, Dunav je važan izvor pitke vode za ljude koji žive uzduž rijeke.

Dunav, kao i svaka rijeka, prirodno meandrira (krivuda). Meandriranje se još od doba Habsburgovaca pokušavalo umanjiti radi lakšeg transporta. Kanaliziranjem, tj. pravljenjem kamenog korita i strmih, kamenih obala bi se još više smanjilo meandriranje i poboljšala plovnost. No, Dunav je već dovoljno pogodan za transport, a ako negdje nastane problem, on se riješava na toj dionici, a ne reguliranjem cijelog toka.

Postoji projekt kojeg je započela Agencija za vodne puteve – novoosnovana vladina agencija, a radi se o tome da se čitav tok rijeke Dunav u Hrvatskoj regulira kanaliziranjem radi smanjenja meandriranja da se, navodno, omogući plovnost rijeke.

Projekt je započet 2005. bez ikakvih studija utjecaja na okoliš, i samim time je po hrvatskim zakonima, a i zakonima Europske Unije, nelegalan.

Kanaliziranjem bi nastao niz problema: nakon kanaliziranja rijeka više ne može uzimati sediment (pijesak i kamenje) s obale, nego uzima sediment iz vlastitoga korita. Na taj način korito rijeke se produbljuje, a voda u koritu rijeke spušta se sve niže. Rijeka počinje brže teći što još više pogoduje produbljivanju rijeke i spuštanju razine vode u koritu. S obzirom da je razina vode u koritu rijeke povezana s razinom podzemnih voda razina tih voda također opada, tj. onemogućuje se dolaženje do izvora pitke vode, koja je u svakom slučaju dragocjena.

Strma kamena obala bi spriječila poplave koje donose biološku raznolikost poplavnim područjima Dunava. Nanosi mulja i pijeska koji ostaju nakon poplave rijeke stvaraju iznimno plodno tlo. (Ako se prisjetimo povijesti iz osnovne škole možda vam je ostala u sjećanju priča o rijeci Nil i njegovim koje su ostavljale bogati sloj plodne zemlje nakon što se rijeka povuče, a ta plodna zemlja bila je izvor hrane za cijeli Egipat  inače znan i pod imenom „Dar Nila“.)

Sadašnje obale su pjeskovite i šljunkovite, pružaju stanište i sklonište brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Kanaliziranjem Dunava bi nestale neke već ugrožene vrste (poglavito ptice), čak bi nestao i predivni Kopački rit, a turizam rijeke Dunav više ne bi postojao.

Takav projekt je također izuzetno skup, košta 40 milijuna eura, a platit će ga porezni obveznici, a od tog projekta imat će korist samo pojedinci – projektantske kuće, građevinske firme i Hrvatske vode.

Hrvatska je članica Dunavske konvencije unutar koje je plan upravljanja dunavskim tokom u Hrvatskoj – cilj je ulaganje u projekte restauriranja, a obustavljanje dokazano štetnih projekata kao što je ovaj.